Akcije

36. Savetovanje dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija jedan svet - jedno zdravlje
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:45
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 3 od 26  
Back povratak na rezultate
2025, IV Tematsko zasedanje: Deratizacija, biosigurnost i, str. 203-210
Klimatske promene i dobrobit životinja
aUniverzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Srbija
bNaučni institut za veterinarstvo 'Novi Sad', Novi Sad, Srbija

e-adresakatarinar@vet.bg.ac.rs
Projekat:
Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (institucija: Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine) (MPNTR - 451-03-68/2020-14/200143)

Ključne reči: dobrobit životinja; klimatske promene; ponašanje životinja; stres; zdravlje životinja
Sažetak
Termin "klimatske promene" se odnosi na porast globalnih temperatura od sredine 20. veka do danas. Klimatske promene predstavljaju veliku pretnju za opstanak mnogih životinjskih vrsta, ekosistema i održivosti sistema stočarske proizvodnje na globalnom nivou. Klimatske promene mogu imati negativan uticaj na dobrobit životinja. Širom sveta, ljudi, životinje i ekosistem doživljavaju globalno zagrevanje i ekstremne vremenske prilike, opadajući kvalitet vazduha, pojavu novih parazita i patogenih mikorganizama i njihov prošireni raspon, gubitak staništa, šumske požare i smanjenu bezbednost hrane i vode. Kućni ljubimci, sportske životinje, farmske životinje i divlje životinje na prirodnim staništima mogu biti direktno i indirektno pogođeni klimatskim promenama. U intenzivnim poljoprivrednim sistemima, ekstremni vremenski događaji kao što su poplave, toplotni talasi i šumski požari često ostavljaju životinje zarobljene u nesigurnim uslovima koji pate od dehidracije, gladi ili smrti. Pored toga, stres i prenatrpanost životinja u intenzivnim sistemima gajenja povećavaju rizik od izbijanja zoonoza, ugrožavajući javno zdravlje i bezbednost hrane. Potrošači sve više zahtevaju humane i održive prakse u prehrambenoj industriji, prepoznajući vezu između dobrobiti životinja, održivosti životne sredine i sopstvenog blagostanja. Ljudi i životinje se moraju suočiti i prilagoditi neizbežnim promenljivim obrascima i stopama morbiditeta, mortaliteta i produktivnosti.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/DDD25203N
objavljen na Portalu: 10.07.2025.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Odgovorna potrošnja i proizvodnja (54%)

  • Svet bez gladi (28%)

  • Život na zemlji (22%)

Opis Ciljeva