Akcije

Zbornik radova – VI Kongres geografa Srbije sa međunarodnim učešćem
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:12
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 4 od 8  
Back povratak na rezultate
Geografska nauka na bivšem jugoslovenskom prostoru i kongresi slovenskih geografa i etnografa (1924-1936)
Srpska akademija nauke i umetnosti (SANU), Geografski institut 'Jovan Cvijić', Beograd, Srbija

e-adresas.denda@gi.sanu.ac.rs, j.micic@gi.sanu.ac.rs, a.milanovic@gi.sanu.ac.rs
Ključne reči: geografija; bivši jugoslovenski prostor; Kongresi; slovenski geografi i etnografi
Sažetak
Geografska nauka na bivšem jugoslovenskom prostoru započinje razvoj krajem 19. veka. U tom periodu, pri vodećim univerzitetskim centrima se uspostavljaju prvi departmani za geografiju i strukovna udruženja (geografska društva). Početkom 20. veka pokreću se i prvi geografski časopisi, među kojima je sa najdužom tradicijom Glasnik Srpskog geografskog društva (1912). Međutim, brojne istorijsko-političke okolnosti, pre svega Prvi svetski rat, zaustavljaju dalji napredak u razvoju ove nauke. Ipak, završetak Velikog rata, osim stvaranja jedinstvene države (Kraljevina SHS), donosi novu etapu u realizaciji nastavno-naučnog rada. Nova uloga i zadaci geografije su zahtevali razmenu iskustava i međunarodnu saradnju. Kao prvi korak u tom pravcu, ističe se organizacija Prvog kongresa slovenskih geografa i etnografa u Pragu 1924. godine. Nakon smrti Jovana Cvijića, održana su još tri Kongresa, u Republici Poljskoj (1927), Kraljevini Jugoslaviji (1930) i Kraljevini Bugarskoj (1936). Svi kongresi su osim naučnog imali i društveno-politički značaj izražen kroz podršku zvaničnih vlasti. Stoga, cilj ovog rada jeste analiza učešća i diskursa predstavnika naučne zajednice iz Kraljevine SHS (Jugoslavije) u prilikama međuratnog perioda. Rezultati su pokazali da je u naučnom radu akcenat bio na fizičko-geografskim, kartografskim i etnološkim istraživanjima. Istovremeno, u potpunosti su zanemarena demografska istraživanja, kao i geo(političke) i ekonomsko-geografske teme (agrarna, industrijska i sl.) proistekle iz Cvijićeve antropogeografske škole. Pomenuti skupovi su i pored brojnih nedostataka doprineli objedinjavanju naučne zajednice i promociji geografije u slovenskim zemljama. Takođe, oni su predstavljali polaznu osnovu za nova istraživanja i organizaciju naučnog rada u decenijama nakon Drugog svetskog rata, kako na jugoslovenskom prostoru, tako i u široj međunarodnoj naučnoj zajednici.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/KonGef24071D
objavljen na Portalu: 26.09.2024.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Smanjenje nejednakosti (21%)

  • Dostojanstven rad i ekonomski rast (14%)

  • Kvalitetno obrazovanje (11%)

Opis Ciljeva