|
Unapređivanje geografskih kurikuluma za osnovne i srednje škole - ko ako ne mi?
Improving geographic curriculum for primary and secondary schools: Who if not us?
aUniverzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Srbija bOsnovna škola "Banović Strahinja", Beograd cXIV beogradska gimnazija, Beograd
e-adresa: aleksandar.petrovic@gef.bg.ac.rs
Sažetak
U oblasti obrazovanja, proces razvoja kurikuluma često uključuje ključne zainteresovane strane, odnosno, nastavnike, akademske stručnjake i učenike. Ovo istraživanje je fokusirano na značaj javnog učešća u oblikovanju geografskih kurikuluma prilagođenih osnovnim i srednjim školama. Širim uključivanjem nastavnika geografije i akademskih stručnjaka u proces formiranja kurikuluma može se uspostaviti sveobuhvatniji i kvalitetniji obrazovni okvir. Cilj istraživanja je sagledavanje trenutnog stanja uključenosti svih zainteresovanih strana i pronalaženje različitih metoda i pristupa za dobijanje povratnih informacija tokom razvoja geografskih kurikuluma. Naglašava se važnost saradnje i dijaloga među nastavnicima, akademskim stručnjacima i učenicima kako bi se osiguralo da kurikulum odražava raznolike potrebe, perspektive i iskustva ciljne grupe. Rezultati istraživanja ističu ulogu javnog učešća u razvijanju osećaja vlasništva i ulaganja u obrazovni proces. Aktivnim uključivanjem zainteresovanih strana u procese donošenja odluka vezanih za razvoj kurikuluma, nastavnici mogu da razviju podržavajuće okruženje za učenje koje osnažuje učenike da aktivno učestvuju u savladavanju geografskih znanja. Zaključno, ovaj rad zagovara p articipativni pristup razvoju kurikuluma u geografskom obrazovanju za osnovne i srednje škole. Iskorišćavanjem kolektivnog znanja i uvida nastavnika geografije i profesora sa univerziteta, kao i poštovanje mišljenja učenika, možemo stvoriti kurikulume koji nisu samo akademski rigorozni, već i relevantni, zanimljivi i odgovorni prema potrebama učenika u današnjem brzo promenljivom svetu. Na kraju, u nastojanju da oblikujemo sledeću generaciju učenika sa višom geografskom pismenošću, uključivanje i saradnja svih zainteresovanih strana je neophodna.
Abstract
In the field of education, the curriculum development process often involves key stakeholders, namely teachers, academics and students. This research is focused on the importance of public participation in shaping geography curricula adapted to primary and secondary schools. With the wider involvement of geography teachers and academic experts in the process of curriculum formation, a more comprehensive and high-quality educational framework can be established. The goal of the research is to review the current state of involvement of all interested parties and to fi nd different methods and approaches for obtaining feedback during the development of geography curricula. It emphasizes the importance of collaboration and dialogue between teachers, academics and students to ensure that the curriculum reflects the diverse needs, perspectives and experiences of the target group. The research results highlight the role of public participation in developing a sense of ownership and investment in the educational process. By actively involving stakeholders in decision-making processes related to curriculum development, teachers can develop a supportive learning environment that empowers students to actively participate in acquiring geographic knowledge. In conclusion, this paper advocates a participatory approach to curriculum development in geography education for primary and secondary schools. By harnessing the collective knowledge and insight of geography teachers and university professors, as well as respecting the opinions of students, we can create curricula that are not only academically rigorous, but also relevant, engaging and responsive to the needs of students in today's rapidly changing world. Finally, in the eff ort to shape the next generation of students with higher geographical literacy, the involvement and cooperation of all stakeholders is essential.
|