Akcije

Zbornik radova – VI Kongres geografa Srbije sa međunarodnim učešćem
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:15
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 2 od 3  
Back povratak na rezultate
Uticaj klimatskih promena na pronos nanosa - studija slučaja - reka Kolubara (Srbija)
aUniverzitet Crne Gore, Filozofski Fakultet, Studijski program za geografiju, Nikšić, Crna Gora
bUniverzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Srbija

e-adresamillennijum@hotmail.com, draganburic33@gmail.com, vladanducic@yahoo.com, miroslav.doderovic@gmail.com
Ključne reči: pronos nanosa; dendroklimatologija; ARMA; Kolubara
Sažetak
Osnovna ideja ovog istraživanja je da se, na osnovu podataka o pronosu nanosa u slivu Kolubare (profil Beli Brod) i podataka o širini godova jele (Abies alba) sa planine Bokšanice (1985-2004), koristeći dendrohronološki metod, utvrdi veza između ove dve varijable i povežu geomorfološki i klimatološki proces (pod pretpostavkom da su padavine ključne). To dalje otvara mogućnost rekonstrukcije geomorfološkog procesa mehaničke vodne erozije, tj. pronosa nanosa, ukoliko bi se pronašli stariji uzorci godova. Rad se odnosi na aspekt savremenih klimatskih promena, a posmatraju se padavine kao jedan od glavnih klimatskih faktora koji utiče na rast drvne mase, tj. širinu godova, kao i na proticaj reka, tj. pronos nanosa. Podaci se odnose na ukupan pronos nanosa u slivu Kolubare (profil Beli Brod) i širinu godova na drveću (jelka na planini Bokšanici). Najveći pronos nanosa je zabeležen 1999. godine (304 516,9 t), kada je zabeležena i najveća širina godova jele sa planine Bokšanice - 4,4 mm i utvrđena je statistički značajna veza na p = 0.05% verovatnoće rizika prihvatanja hipoteze, a zaključak je da uz rizik od 5% u osnovnom skupu postoji linearna veza. Ako se posmatraju pokretne pentadne vrednosti, može se reći da postoji statistički značajna veza između oba niza, kao i niza podataka za koji je skinut biološki trend ARMA metodom (p = 0.01%). Postoji podudarnost maksimalnih vrednosti oba niza pokretnih pentada u tački 1995 i visok stepen autokorelacije. Dakle, dokazana je polazna hipoteza, jer postoji prostorno - vremenska promenljivost ovih varijabli, a koje su rezultat delovanja savremenih klimatskih promena.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/KonGef24002M
objavljen na Portalu: 20.09.2024.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Akcija za klimu (21%)

  • Život pod vodom (16%)

  • Život na zemlji (6%)

Opis Ciljeva