Akcije

Zbornik radova – VI Kongres geografa Srbije sa međunarodnim učešćem
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 6 od 23  
Back povratak na rezultate
2024 I, I Upotreba GIS alata i veštačke inteligencije, str. 465-471
Konekcija daljinske detekcije, GIS-a i kartografije u obradi podataka o zagađenosti
Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Srbija

e-adresaaleksandar.valjarevic@gef.bg.ac.rs
Ključne reči: zagađenost; Balkanske zemlje; daljinska detekcija; GIS; kartografija
Sažetak
Savremeno doba, brzih, globalnih komunikacija, zahteva pretvaranje podataka u različite informacione forme. Najveći deo današnjih geoprostornih tehnika baziran je na daljinskoj detekciji. Podaci se čuvaju u bazama podataka koje je jednostavno i lako pretraživati u GIS-u. Rezultate pretraga vizuelno prikazivati na kartama je pogodno za mnoge prostorne nauke. Prostorni podaci dobijaju se sa aerofoto, satelitskih snimaka, GPS-om, unosom sa podataka sa topografskih karata u procesu digitalizacije. "Model trosmerne interakcije" prikazuje ekvivalentne pozicije daljinske detekcije, GIS-a i kartografije. Daljinska detekcija i GIS prikupljaju podatke i predstavljaju tehnike obrade podataka, dok se kartografija može samo delimično smatrati takvom jer obuhvata više procesa i postupaka. Primena savremenih geoprostornih tehnologija, na primer geografskih informacionih sistema (GIS), praktično je nemoguća bez validnih i kvalitetnih podataka, odnosno bez njihove efikasne analize. Najveći deo današnjih geoprostornih tehnika baziran je na daljinskoj detekciji. Dobijene informacije mogu biti prikazane u vidu klasičnih, alfa-numeričkih izveštaja, ali i grafički, kartama. Upotreba daljinske detekcije i GIS-a ubrzala je obradu podataka o zagađenju vazduha. Zagađenost vazduha predstavlja prisustvo hemijskih i bioloških čestica u vazduhu koje nanose štetu svim živim bićima i ugrožavaju životnu sredinu. U radu je prikazano istraživanje bazirano na obradi satelitskih snimaka rezolucije 1 km2 svih Balkanskih zemalja. Karakteristike vazduha balkanskih zemalja povezane su sa teškom industrijom i meteorološkim parametrima, kao što su vlažnost, pravac vetra, atmosferski pritisak i oblačnost. Fokus rada je na četiri glavna zagađivača vazduha (CO, NO, SO2, O3). Podaci su dobijeni sa satelitskih snimaka Landsat 8 and Landsat 9, za period 2000-2020.godina. Podaci o relativnoj oblačnosti dobijeni su iz baze podataka CHELSA (Climatologies at high resolution for the earth's land surface areas) za period 1980-2010.godina. Prikupljeni i obrađeni podaci prikazani su na kartama i na njima je sprovedena numerička GIS analiza.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/KonGef24051V
objavljen na Portalu: 20.09.2024.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Partnerstvom do cilja (20%)

  • Industrija, inovacije i infrastruktura (11%)

  • Dostojanstven rad i ekonomski rast (8%)

Opis Ciljeva