2024, II Radovi mladih istraživača, str. 478-486
|
|
Geografija neformalnih naselja u Beogradu - primer Kaluđerice
Geography of informal settlements in Belgrade: The case of Kaluđerica
Sažetak
Neformalna naselja predstavljaju sveprisutan fenomen današnjice u mnogim urbanim područjima. Još od šezdesetih godina prošlog veka, u Beogradu dolazi do nastanka prvih ovakvih naselja. Urbano područje Beograda je doživelo značajne prostorno-demografske transformacije usled snažnog procesa urbanizacije i intenzivnih migracionih tokova na relaciji selo-grad. Ovaj populacioni pritisak izazvao je rapidan urbani razvoj koji se prelivao i na periurbana područja, koja postaju zone priliva stanovništva i ekspanzije neformalne stambene gradnje. Prva asocijacija kada je reč o neformalnim naseljima u Beogradu jeste Kaluđerica, naselje koje pripada opštini Grocka. Ovo gradsko naselje na jugoistočnom obodu grada neretko se naziva i "najvećim divljim naseljem u Evropi." Tako okarakterisano, privlači veliku pažnju autora koji se bave različitim naučnim disciplinama, a pre svega geografa. Ovaj rad ima cilj da pruži uvid u urbano-geografske karakteristike naselja Kaluđerica. Metodologija se oslanja na analizu dostupnih izvora podataka, uključujući plansku dokumentaciju, popisnu statistiku i relevantne studije iz ove oblasti. U radu se posebna pažnja posvećuje socio-ekonomskom kontekstu neformalnih naselja, fokusirajući se na prostorno-populacioni razvoj naselja, kao i diferenciranje osnovnih etapa u njegovom razvoju. Evaluacija stanja stambene infrastrukture takođe je važan element analize neformalnih naselja kao što je Kaluđerica. Kroz ovu studiju slučaja, rad nastoji da doprinese dubljem razumevanju geografije neformalnih naselja i pruži detaljniji uvid u dinamiku njihovog urbanog razvoja, kroz analizu socio-ekonomskih faktora. Rezultati rada bi doprineli ukazivanju na glavne izazove sa kojima se susreću savremena neformalna naselja, kao i da potencijalno posluže kao osnova za formiranje strategija urbanog planiranja, razvoja politika i usmeravanje intervencija kako bi se na te izazove uspešno i odgovorilo.
Abstract
Informal settlements are known as a contemporary phenomenon in many urban areas world-wide. Since the 1960s, Belgrade has witnessed the emergence of the first such settlements. The urban area of Belgrade has undergone significant spatial and demographic transformations due to the strong process of urbanization and intensive migration flows from rural to urban areas. This population pressure has led to rapid urban development, sprawling over into peri-urban areas that have become zones of population influx and the expansion of informal housing construction. The first association when it comes to informal settlements in Belgrade is Kaluđerica, a settlement belonging to the municipality of Grocka. This urban settlement on the southeastern outskirts of the city is often referred to as the "largest informal settlement in Europe." Characterized in this manner, it attracts considerable attention from researchers in various scientific disciplines, primarily geographers. This study aims to provide insight into the urban-geographical characteristics of the Kaluđerica settlement. The methodology involves the analysis of available data sources, such as planning documentation, census statistics, and relevant studies in this field. The study specifically focuses on the socioeconomic context of informal settlements, with a focus on the spatial-population development of the settlement and the differentiation of key stages in its development. The evaluation of the state of housing infrastructure is also an important element of the analysis of informal settlements such as Kaluđerica. Through this case study, the research seeks to contribute to a deeper understanding of the geography of informal settlements and provide a more detailed insight into the dynamics of their urban development through the analysis of socio-economic factors. The results of the study would contribute to identifying the main challenges faced by contemporary informal settlements and potentially serve as a basis for shaping urban planning strategies, policy development, and guiding interventions to effectively address these challenges.
|