Akcije

Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:13
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 6 od 6  
Back povratak na rezultate
2024, Povezivanje lokalnih samouprava kao osnov razvoja, str. 239-248
Turizam kao pokretač ekonomskog i društvenog razvoja u nerazvijenim područjima - primer opština Kuršumlija
aUniverzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Prirodno-matematički fakultet, Odsek geografija, Srbija
bUniverzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Srbija
cVisoka škola za turizam i hotelijerstvo, Trebinje, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

e-adresadanijela.vukoicic@pr.ac.rs, dragan.petrovic@gef.bg.ac.rs, miroljub.milincic@gef.bg.ac.rs, andrijanamrkaic@gmail.com
Ključne reči: turizam; ekonomski razvoj; društveni razvoj; nerazvijena područja; Kuršumlija
Sažetak
Nedovoljno razvijena područja sa prirodnim, kulturno istorijskim ili ambijentalnim vrednostima su turistički potencijalna. Područja bogata turističkim resursima nisu sama po sebi dovoljno privlačna posetiocima i turistima. Nameće se potreba za uključivanjem turističkih organizacija i turističkih preduzeća/kompanija u promociji turističkih potencijala. Svojim delovanjem turistička preduzeća/kompanije ne utiču samo na povećanje broja turista već i na poboljšanje društvenih i socioekonomskih uslova u nedovoljno razvijenim područjima. U takvim područjima turizam može biti ključni faktor za obezbeđivanje ekonomskog rasta (ER), tako što stvara bolje mogućnosti za zapošljavanje i veće prihode za lokalna preduzeća. ER podstiče mlade da ostanu na destinaciji. Politika socijalnog povezivanja (PSP) između turista i lokalnog stanovništva, lokalnog stanovništva i kompanija i povezivanje privatnog i javnog sektora, utiče na povećanje životnog standarda lokalnog stanovništva u nedovoljno razvijenim područjima, na zadovoljstvo turista i na funkcionalnost turističkih preduzeća/ kompanija. Recipročni stavovi (RS) između turista i poslovnog sektora imaju važnu ulogu u postizanju dogovora koji direktno utiču na poboljšanje u pružanju usluga i na zadovoljstvo turista u destinaciji. Teorija socijalne razmene analizira kako eliminisati prepreke koje usporavaju ili sprečavaju reciprocitet ponašanja. Smanjenje socijalne distance (SSD) omogućava prilagođavanje odgovora jedne strane drugoj, razvijajući značajna iskustva za pamćenje kompanija i turista. Ovaj rad ima veliki doprinos u razvijanju istraživačkog modela koji će izmeriti indeks uticaja turizma na ekonomski i društveni razvoj nekog područja, posebno onih nerazvijenih. Da turizam može biti pokretač ekonomskog i društvenog razvoja u nerazvijenim područjiima dobar primer je opština Kuršumlija, gde je uticaj turizma devastirano područje preobrazio u razvojno.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/LSPUPN24239V
objavljen na Portalu: 24.11.2024.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Dostojanstven rad i ekonomski rast (53%)

  • Industrija, inovacije i infrastruktura (11%)

  • Odgovorna potrošnja i proizvodnja (7%)

Opis Ciljeva