Akcije

Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:11
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 4 od 20  
Back povratak na rezultate
2024, Zbornik radova mladih istrazivaca, str. 35-42
Promene u razmeštaju stanovništva Balkanske Srbije između 1961. i 2022. godine
Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Srbija

e-adresarankovicradoslav3@gmail.com
Ključne reči: razmeštaj stanovništva; indeks koncentracije; zone koncentracije; Balkanska Srbija
Sažetak
Promene u razmeštaju stanovništva mogu značajno uticati na organizaciju geoprostora. Intenzivniji prerazmeštaj stanovništva javio se kao rezultat važnih demografskih i socio-ekonomskih promena. Industrijalizacija, deagrarizacija i urbanizacija znatno su preoblikovali postojeće zone koncentracije stanovništva. Važno je naglasiti da je i proces depopulacije značajan modifi kator koncentracije stanovništva, budući da je prostor Balkanske Srbije u periodu 1961-2022. godine populaciono prepolovljen. Razmeštaj stanovništva je u ovom radu analiziran pomoću indeksa koncentracije, koji je primenjen na 345 naselja Balkanske Srbije. Cilj istraživanja bio je ustanoviti promene u razmeštaju stanovništva, što je ostvareno uporednom analizom rezultata indeksa koncentracije. Sva naselja razvrstana su na četiri zone koncentracije. Zona disperzije je tokom obe odabrane godine zauzimala najveću površinu (najpre 86% naselja, zatim 95%). Međutim, ona se u analiziranom periodu populaciono smanjila za 140 hiljada stanovnika (sa 70% na 27%). Značajne promene odlikuju i tri preostale zone, ali je zona izrazito visoke koncentracije dokaz intenzivnog koncentrisanja stanovništva na malom prostoru. Nepostojanje ove zone tokom 1961. godine upućuje na ravnomerniji razmeštaj stanovništva, dok indeks koncentracije za 2022. godinu pokazuje da je zona izrazito visoke koncentracije obuhvatala tri gradska naselja (Pirot, Svrljig i Bela Palanka) i da je u njoj bilo skoncentrisano čak 40% stanovnika Balkanske Srbije. Ovakav nesklad, u uslovima aktivnih procesa pokretača prerazmeštaja stanovništva, dodatno će transformisati postojeće zone koncentracije.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/LSPUPN24035R
objavljen na Portalu: 24.11.2024.

Povezani članci

Nema povezanih članaka