|
Ponovno osvajanje solidarnosti - interakcija obrazovanja i otpora u savremenim društvenim pokretima
Reclaiming solidarity: The interplay of education and resistance in contemporary social movements
Ključne reči: pokreti solidarnosti; kulturni otpor; komodifikacija obrazovanja; nasilje države
Keywords: solidarity movements; cultural resistance; commodification of education; state violence
Sažetak
Savremeni geopolitički kontekst odražava hitnu potrebu za održivim mrežama solidarnosti i akcije u svetlu globalnih kriza - od genocida u Palestini i Sudanu, preko studentskih protesta u Srbiji, do represije EU prema inicijativama solidarnosti sa migrantima. Nakon događaja od 7. oktobra 2023. godine, studenti širom sveta mobilišu se kako bi ponovo osvojili univerzitetske prostore, zahtevajući povlačenje ulaganja iz industrije oružja i prekid saučesništva u genocidu nad Palestincima. Reakcije država obeležene su nasiljem, uključujući policijsku brutalnost i nezakonita pritvaranja, ali se uprkos tome oblikuje zajednički poziv za novi društveni poredak, naspram realnosti kasnog kapitalizma. Uz to, društveni nemiri u jugoistočnoj Evropi dugo su potiskivani i zanemareni, kako u zapadnim medijima, tako i u akademskim krugovima - naročito kada je reč o studentskim protestima u Srbiji i događajima koji su usledili nakon tragedije u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. Studenti univerziteta i srednjih škola u Hrvatskoj i Bosni snažno su izrazili solidarnost sa svojim kolegama u Srbiji, uz sve veću podršku javnosti njihovim zahtevima. Učešće srednjoškolaca, poljoprivrednika i drugih radničkih grupa u protestima ukazuje na širenje baze podrške i na to da je studentski pokret zahvatio šire društvene slojeve, unutar i van granica zemlje. Ovaj rad ima za cilj da ispita kritičnu vezu između obrazovanja i otpora u stvaranju mreža solidarnosti, posebno u kontekstu savremenih globalnih društvenih pokreta. Tekst kritički razmatra sile koje komodifikuju obrazovanje i potiskuju prostore kolektivnog i kritičkog mišljenja, te otvara važna pitanja: koje su mogućnosti za održivo organizovanje koje nudi stvarne alternative, u teoriji i praksi? Koje lekcije možemo naučiti kroz međunarodne, povezane borbe koje teže razgradnji postojećih struktura moći? Na osnovu podataka prikupljenih kroz intervjue, medijsko izveštavanje i kulturne prakse studenata, istraživača, profesora i šire zajednice u Srbiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, rad analizira dosege zajedničkog organizovanja i mogućnosti za osmišljavanje novih obrazovnih prostora.
Abstract
The contemporary geopolitical landscape reflects the urgent need for sustainable networks of solidarity and action in light of global crises, from genocides in Palestine and Sudan to students' protests in Serbia and the EU's crackdown on migrant solidarity. Following the events of October 7th, 2023, students worldwide have mobilised to reclaim their campuses, demanding divestment from arms companies and an end to complicity in the genocide of Palestinians. Government responses have been marked by violence, including police brutality and unlawful detentions, yet a collective call for a new social paradigm is emerging against the backdrop of late-stage capitalism. Furthermore, there has been a historical neglect of social unrest in South-East Europe by both Western media and academia, especially regarding the ongoing student protests in Serbia and the subsequent events that unfolded after the tragedy in Novi Sad on November 1st, 2024. University and secondary school students in Croatia and Bosnia have shown strong solidarity with their Serbian peers, with public support for their demands steadily rising. The involvement in protests of Serbian secondary school students, farmers and other workers' groups indicates a widening of support-base for these movements and the wide breadth of the student movement which has reached wider society both within and outside the country. This paper aims to investigate the critical relationship between education and resistance in fostering networks of solidarity, particularly in the context of recent global social movements. It critiques the forces that commodify education, undermining spaces for collective and critical thinking, and raises important questions such as: what opportunities exist for sustainable organising that brings alternatives, both in theory and practice? What lessons can be learnt across international and interconnected struggles, that aim to dismantle existing power structures? Integrating data gathered from interviews, media coverage, and the cultural practices of students, researchers, professors, and the community in Serbia and the UK, the paper will assess progress in community organising and reimagining educational spaces.
|