Akcije

Zbornik radova Pedagoškog foruma scenskih umetnosti (20) - Muzički identiteti
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:16
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 15  
Back povratak na rezultate
Balet Stevana Hristića Ohridska legenda, (jugo) - 70 godina Ohridske legende Margarite Froman, 60 godina od smrti Stevana Hristića
Srpska akademija nauke i umetnosti (SANU), Muzikološki institut, Beograd, Srbija + Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičkih umetnosti, Srbija

e-adresamosusova@sbb.rs
Ključne reči: Stevan Hristić; Ohridska legenda; srpski muzički identitet; jugoslovenstvo; Margarita Froman
Sažetak
Podstaknuti bugarskim filmom " Čija je pesma?" ili napisom Katarine Tomašević " Čije su Koštanine pesme" , isto tako skorašnjim analizama delatnosti Stevana Mokranjca za projekt Muzikološkog instituta SANU (Srpski muzički identitet u lokalnim i globalnim okvirima), došlo nam je da se zapitamo: čija je Ohridska legenda, odnosno kojoj naciji ona pripada? Naravno, srpskoj, pošto je kompozitor Srbin - i tu će biti "kraj priče", kako se izrazio vizantijski car Manuil u nedavno prikazanoj srpskoj TV seriji o Nemanjićima. Međutim "Priča" , odnosno Legenda ima pored srpskog identiteta i poseban jugoslovenski aspekt, samim tim i "diskurs" o njoj sadrži dosta intrigantnih "fusnota" . Srpstvo i jugoslovenstvo sa Makedoncima u muzici i igri je tema ovog rada, koji je ujedno i preventiva, nadamo se, lekovito sredstvo protiv neadekvatnog (bez shvatanja duha vremena u prošlosti) tumačenja muzičkih pojava u lokalnoj i globalnoj sadašnjosti i njihovih delovanja u balkanskim i slovenskim sredinama.
Reference
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Atanasovski, Srđan (2017). Mapiranje Stare Srbije. Stopama putopisaca, tragom narodne pesme. Beograd: Biblioteka XX vek
Kuzmanovski, Risto (1957). Proširuvanje na baletot "Ohridska legenda". "Nečista krv"nova opera na Stevan Hristik. Nova Makedonija, 8 septemvri, 5
Mosusova, Nadežda (1966). "Ohridska legenda" Stevana Hristića (Povodom osamdesetogodišnjice kompozitorovog rodjenja). Zvuk, 66: 96-115
Mosusova, Nadežda (2018). Socijalistički realizam, Petar Čajkovski i Stevan Hristić: Spasavanje lepotice. Talas, 47: 2-10
Nikolovski, Vlastimir (1964). Makedonski muzički folklor u kompozicionom tretmanu Stevana Mokranjca. Rad VII-og kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Ohridu 1960. godine (127-134)
Radošević, Ana (2017). O scenskim izvođenjima "Ohridske legende" Stevana Hristića. Prilog istoriografiji srpske baletske scene. Beograd: Muzikološki institut SANU
Firfov, Živko (1958). Poslednji uspesi. Zvuk, 21-13: 29-31
Huber, Jasmina (2014). The German Tour of the Belgrade Choral Society in 1899 viewed from the Perspective of the Leading Musical Nation. In: Biljana Milanović (Ed.), Stevan Stojanović Mokranjac (1856-1914). The Belgrade Choral Society Foreign Concert Tours (113-140). Belgrade: Institute of Musicology SANU and Serbian Musicological Society
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: članak
DOI: 10.5937/PFSU17179M
objavljen na Portalu: 29.10.2025.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Mir, pravda i snažne institucije (78%)

  • Smanjenje nejednakosti (15%)

  • Rodna ravnopravnost (4%)

Opis Ciljeva