Akcije

Zbornik radova Pedagoškog foruma scenskih umetnosti (20) - Muzički identiteti
kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati na Portalu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:13
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
2017, Identiteti muzičara–pedagoga i učenika-studenata , str. 128-141
proširivanje glazbenih preferencija učenika prema interkulturalnom kurikulumu glazbene nastave
Umjetnička akademija u Osijeku, Hrvatska

e-adresatihana.skojo@skojo.hr, marsesar@gmail.com
Ključne reči: glazbene preferencije učenika; glazbe svijeta; obogaćivanje glazbenoga iskustva; interkulturalni glazbeni kurikulum
Sažetak
Glazbene preferencije mladih, kao kratkoročne procjene sviđanja, složeni su fenomen obilježen brojnim razlozima i motivima odabira pojedine glazbe koji se kreću od reguliranja emocija i stabilizatora raspoloženja, karakteristika glazbe do oblikovanja društvene pripadnosti. Na glazbene preferencije učenika osnovne škole najveći utjecaj imaju vršnjaci i masovni mediji, stoga je razumljivo dominantno usmjeravanje preferencija prema najrazličitijim djelima popularne glazbe. Među glazbenim primjerima popularne glazbe, prema kojima iskazuju sklonost i zanimanje, mogu se pronaći najraznovrsniji primjeri iz svjetske zabavne glazbe što ukazuje na jezičnu, kulturalnu, tonalnu, temporalnu i kvalitativnu otvorenost. Glazbena otvorenost mladih nedovoljno je iskorištena u nastavi Glazbene kulture, koja je gotovo isključivo usmjerena na upoznavanje i stjecanje glazbenih znanja o zapadnoeuropskoj umjetničkoj glazbi i razvoju glazbenih preferencija prema toj glazbi. U radu se prikazuje istraživanje glazbenih preferencija primjenom skale procjene za ispitivanje preferencija odabranih glazbenih ulomaka klasične glazbe i glazbe svijeta, na uzorku učenika četvrtoga, petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda osnovne škole. Iz dobivenih je rezultata utvrđena otvorenost mladih prema glazbenim primjerima različitih glazba svijeta koja navodi na zaključak kako je u današnje vrijeme, kada je moderno društvo svakim danom kulturno sve raznolikije i bogatije, više nego ikada prije iskazana potreba za implementacijom kulturno različitijih nastavnih sadržaja te za sustavnim obogaćivanjem kurikuluma glazbene nastave brojnim sadržajima različitih glazbenih tradicija svjetskih kultura.
Reference
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Abril, R. C. (2003). Beyond Content Integration: Multicutural Dimensions in the Application of Music Teaching and Learning. Doctoral thesis. The Ohio State University
Dobrota, S. i Blašković, J. (2013/2014). Stavovi studenata učiteljskog studija o uključivanju interkuluralizma u nastavu Glazbene kulture, Godišnjak Titius, 6-7: 301-316
Dobrota, S. i Kovačević, S. (2007). Interkulturalni pristup nastavi glazbe. Pedagogijska istraživanja, 4 (1), 119-129
Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2009). Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, Zagreb, god. 11, sv. 2 (18), 381-398
Frith, S. (1996). Performing Rites. On the Value of Popular Music. Oxford: Oxford University Press
Fung, C. V ., Lee, M., i Chung, S. E. (1999/2000). Music style preferences of young students in Hong Kong. Bulletin of the Council for Research in Music Education, 143, 50-64
Hargreaves, D. J. (1982). The development of aestetic reactions to music. Psychology of Music. Special Issue, 51-54
Hargreaves, D. J. i Castell, K. C. (1986). Development of liking for familiar and unfamiliar melodies. Paper presented at the Eleventh International Seminar of the International Society for Music Education. Frankfurt, West Germany
LeBlanc, A., Sims, W ., Siivola, C., i Obert, M. (1996). Music style preferences of different age listeners. Journal of Research in Music Education, 44(1), 49-59
LeBlanc, A., Jin, Y. C., Stamou, L., i McCrary, J. (1999). Effect of age, country, and gender on music listening preferences. Bulletin of the Council for Research in Music Education, 141, 72-76
Lull, J. (1985). On the communicative properties of music. Communication Research, 12, 363-372
Mirković-Radoš, K. (1996). Psihologija muzike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Moskovitz, E. M. (1992). The effect of repetition on tempo preference of elementary children, Journal of Research in Music Education, 40, 193-203
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (2011). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Preuzeto sa stranice: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685, 8.9.2017
Nastavni plan i program (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Previšić, V . (1999). Učitelj - interkulturalni medijator. U: Rosić, V . (ur.), Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, (78-84). Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci
Shehan, P . K. (1985). Transfer of preference from taught to untaught pieces of non-Western music genres. Journal of Research in Music Education, 33, 149-158
Škojo, T ., Radočaj-Jerković, A., Milinović, M. (2016). Utjecaj zborskoga pjevanja na razvoj glazbenih preferencija djece predškolske dobi. U: Zbornik znanstvenih radova s Međunarodne znanstvene konferencije Globalne i lokalne perspektive pedagogije, Jukić, R.; Bogatić, K.; Gazibara, S.; Pejaković, S.; Simel, S.; Nagy Varga, A.; Campbell-Barr, V . (ur.). Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku, 59-72
Weidknecht, M.K. (2009). Multicultural Music Education: Building an Appreciative Audience. Annual meeting of the American Educational Research Association. San Diego CA. Preuzeto sa stranice: http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED506352.pdf, 10.9.2017
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: članak
DOI: 10.5937/PFSU17128Q
objavljen na Portalu: 29.10.2025.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka

Ciljevi održivog razvoja (SDG)

Glavne SDG klasifikacije

  • Kvalitetno obrazovanje (88%)

  • Smanjenje nejednakosti (6%)

  • Mir, pravda i snažne institucije (3%)

Opis Ciljeva