2017, Identiteti muzičara–pedagoga i učenika-studenata , str. 142-153
|
|
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj
Terminology as a reflection of Croatian musicians' social and professional identity
Ključne reči: glazbena terminologija; leksički registri; identitet glazbenika; normiranje jezika; Conmusterm
Keywords: music terminology; musicians' identity; lexical level; linguistic norm
Sažetak
Jezici za posebne namjene ili jezici struke, baš kao ni opći jezik, nisu jedinstveni već se nužno raslojavaju na kontekstualno uvjetovane razine diskursa (registre) jer moraju omogućavati komunikaciju u funkcionalno različitim situacijama. Metajezik glazbe također se javlja u više registarskih varijeteta koji se prema funkcionalnostilističkim kriterijima načelno mogu podijeliti u tri skupine: razgovorne, publicističke i znanstvene (uključujući i pedagoški funkcionalni podstil), iako su granice među njima najčešće nejasne i vrlo propusne. Razlike su najznačajnije na leksičkoj razini pa predstavljaju plodno tlo za terminološka istraživanja. Leksički sadržaj diskursa često otkriva profesionalni identitet glazbenika kao skladatelja, izvođača/praktičara, teoretičara ili muzikologa, itd. To jezično bogatstvo istodobno otežava komunikaciju u stručnim i znanstvenim kontekstima u kojima bi stupanj normiranosti morao biti najviši, a individuacija svedena na najmanju mjeru. Leksička varijacija dovodi do značajnih semantičkih poteškoća, često uslijed upliva stručnoga žargona, te "legitimacije" identiteta glazbenika. Osobit su problem sinonimija i polisemija, nepoželjne u znanstvenome funkcionalnom stilu i pedagoškome funkcionalnom podstilu, koji teže jasnoj i nedvosmislenoj komunikaciji. Ona je pak nemoguća bez dobro opisane, uređene i standardizirane terminologije. U ovoj je studiji nekoliko normativnih rješenja donesenih u okviru projekta Conmusterm uspoređeno s uporabnom terminološkom normom glazbenih profesionalaca koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj. U izlaganju će se predstaviti primijenjena terminološka načela, kao i rezultati anketa, koji potvrđuju postojanje korelacije između statusa glazbenika (profesionalne uloge, nastavna i/ili znanstvena aktivnost, regionalna distribucija i dob) i njihova odnosa prema terminološkoj normi.
Abstract
Musical metalanguage shares the multilayered structure of general language which depends on the contextually conditioned discourse levels (registers) which enable communication in functionally different situations. Register variety is most obvious on the lexical level (which often points towards the professional identity of musicians) and is thus considered to be worth further terminological survey. Multiplicity of linguistic levels can be regarded as cultural richness, but at the same time it often hinders the communication in professional and scientific contexts, which should offer the utmost compliance with the linguistic norm. The purpose of the present research is identifying some characteristic features of terminological usage among music professionals in the Republic of Croatia depending on their social and professional identity, with special respect to the terminological norm. It has been shown that the probability of use of recommended terms correlates with the examinees' professional role, teaching and/or scientific activity, regional distribution and age.
|