- citations in Portal: 0
- citations in CrossRef:0
- citations in Google Scholar:[
 ]
- visits in previous 30 days:0
- full-text downloads in 30 days:0
|
|
|
2017, Identiteti muzičara–pedagoga i učenika-studenata , pp. 83-98
|
|
Professional identity of music pedagogues
Profesionalni identitet glazbenih pedagoga
Sveučilište Josipa Jurja Štrosmajera, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek, Hrvatska
email: [email protected]
Abstract
In order to get the most precise answers to all the open questions about music pedagogy and the professional identity of music pedagogues, we decided to carry out an empirical research in which the participants were music teachers employed at music academies or other higher education institutions with music department. The general aim of the research was to examine the perception of the professional identity of music pedagogues from the perspective of music teachers. The research results show that the term "music pedagogue" refers to specialists who have specialized education and teach music in general and music schools, or music and music pedagogical courses at academies and faculties. Music pedagogy has a recognizable problem of research, which as a profession differs from other similar disciplines, and knowledge in the field of music pedagogy is scientifically based and provides the basis for professional music-pedagogical activities. In order for music pedagogy to be called a profession, it is necessary to equalize the competences of music pedagogues, to build a professional-ethical code that will be recognized by all members of the music-pedagogical profession, and to make greater efforts to social support for the professional activities of music pedagogues or to gain a greater reputation pedagogue in society.
Sažetak
Da bismo došli do što jasnijih odgovora na sva otvorena pitanja o glazbenoj pedagogiji i profesionalnom identitetu glazbenih pedagoga odlučili smo provesti empirijsko istraživanje u kojemu su sudionici bili nastavnici glazbe zaposleni na muzičkim akademijama ili drugim visokoobrazovnim ustanovama s glazbenim odsjecima. Opći je cilj istraživanja bio ispitati percepciju profesionalnog identiteta glazbenog pedagoga iz perspektive nastavnika glazbe. Rezultati istraživanja pokazali su da se pod pojmom glazbeni pedagog misli na stručnjake koji imaju specijalizirano obrazovanje te vode nastavu glazbe u općeobrazovnim i glazbenim školama, odnosno glazbenu i glazbeno-pedagošku nastavu na fakultetima i akademijama. Glazbena pedagogija ima prepoznatljiv problem istraživanja, koji je kao profesiju razlikuje od ostalih sličnih disciplina, a znanja iz područja glazbene pedagogije znanstveno su utemeljena te predstavljaju osnovu za profesionalno glazbeno-pedagoško djelovanje. Prema mišljenju nastavnika važno je da glazbeni pedagogima znanja iz glazbene pedagogije, teorije glazbe, znanja o umjetničkoj glazbi, o stilovima, povijesnim razdobljima i skladateljima, o harmoniji i glazbenim oblicima. Od vještina važne su vještina praćenja i analiziranja tiskanog notnog teksta i njegove zvučne realizacije, vještina govornog i pismenog izražavanja na materinjem jeziku, organizacijske i komunikacijske vještine, vještine za timski rad, vještine sviranja i pjevanja, zapisivanja slušane glazbe te vještina posredovanja znanja i vještina u okviru glazbenih i glazbeno pedagoških kolegija. Da bi se glazbenu pedagogiju moglo nazivati profesijom potrebno je ujednačiti kompetencije glazbenih pedagoga, izgraditi profesionalno-etički kodeks koji će biti priznat od svih pripadnika glazbeno-pedagoške struke te nastojati u većoj mjeri ostvarivati društvenu potporu za profesionalne aktivnosti glazbenih pedagoga, odnosno ostvariti veći ugled glazbenih pedagoga u društvu.
|
|
|
|
References
|
| |
Article uploaded retrospectively: references checking, normalizing and linking in progress. |
|
|
Abel-Struth, S. (2005). Grundriss der Musikpädagogik. Mainz: Schott
|
|
|
Bryman, A. (2006). Integrating quantitative and qualitative research: howisitdone? Qualitative Research, 6, 97-113
|
|
|
Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Naklada Slap
|
|
|
Duraković, L. (2017). Kreiranje dijaloga: korelacija znanstveno-istraživačkog rada i umjetničkog izražavanja na studiju glazbene pedagogije. U: S. Vidulin (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 5, zbornik radova (str. 471-486), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
|
|
|
Glodić, V . (2004). Muzička Akademija u Sveučilištu - kako uspostaviti kriterije za izbore u znanstvena i umjetnička zvanja. Tonovi, 42/43, 63-71
|
|
|
Greenwood, E. (1957). Attributes of a profession. Social Work, 2, 45-55
|
|
|
Jank, W. (2009). Moving in a Field of Conflicting Forces: Problems of Music Education Policy in Germany. Arts Education Policy Review, 110 (4), 14-21
|
|
|
Juvonen, A., Ruismäki, H. (2005). What kind of music teachers is needed today and in the future? Focusing the entrance examination of music education in Finland. Article of the 4th International scientific conference "Problems in music pedagogy" , 28-29.10.2005
|
|
|
Kertz-Welzel, A. (2009). Paradigms and Paradigm Shifts in German Music Education. Musiikkikasvatus, 12 (1), 69-83
|
|
|
Narodne novine (2009). Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Zagreb: Narodne novine d.d., br. 118/2009
|
|
|
Pesek, A. i Bratina, T. (2015). Vizija budućih glazbenih pedagoga i njihove osobne kompetencije. Školski vjesnik, 64 (4), 589-602
|
|
|
Požgaj, J. (1950). Metodika muzičke nastave. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske
|
|
|
Rojko, P . (2009). Obrazovanje učitelja glazbe u svjetlu današnjih i budućih promjena u glazbenom obrazovanju - uvodni referat. Tonovi, 54, 39-48
|
|
|
Rojko, P . (2000). Glazbena pedagogija kao visokoškolski predmet i Glazbena pedagogija na Istoku i Zapadu. Tonovi, 36, 54-81
|
|
|
Rojko, P . (2014). Položaj i stanje hrvatske glazbene pedagogije danas. Tonovi, 64, 29 (2)
|
|
|
Svalina, V . (2015). Kurikulum nastave glazbene kulture i kompetencije učitelja za poučavanje glazbe. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
|
|
|
Svalina, V. (2017). Glazbeni umjetnik danas - umjetnik i/ili glazbeni pedagog. U: S. Vidulin (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 5, zbornik radova (str. 447-470), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
|
|
|
Veljović, M. (2009). Pregled obrazovanja učitelja glazbe u Puli od nastavnika muzičkog odgoja do magistra glazbene pedagogije. U: Vidulin-Orbanić (ur.) Obrazovanje učitelja glazbe u svjetlu sadašnjih i budućih promjena u glazbenom obrazovanju, zbornik radova (str. 11-23), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile
|
|
|
|
|