Treću naučnu konferenciju o urbanoj bezbednosti i urbanom razvoju u Republici Srbiji organizuju Fakultet bezbednosti i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu s ciljem daljeg razvijanja akademske rasprave o kompleksnosti sve izraženijih bezbednosnih problema i izazova u urbanom prostoru. Na dnevnom redu, kao i prethodnih konferencija, naći će se teme koje na različite načine povezuju pitanja bezbednosti sa urbanim prostorom i njegovim razvojem, u nastojanju da se nađu najbolja rešenja za sve složenije bezbednosne i urbane izazove 21. veka.
Urbana bezbednost je višedimenzionalno i složeno pitanje koje uključuje različite društvene faktore kao što su: društvena integracija, otpornost društva, kao i svest zajednice i njeno osnaživanje. U tom kontekstu, gradovi služe kao ključni akteri u suočavanju sa stvarnom i percipiranom bezbednošću, kroz rešavanje ciljanih mera i primenu inovativnih rešenja protiv svih oblika kriminala, nasilja, rizika i pretnji koji dolaze iz prirode, ali i koji su uzrokovani tehnološkim procesima i neprimerenom upotrebom nove tehnologije.
Pitanje bezbednosti u urbanim sredinama podložno je stalnim promenama koje se dešavaju u gradovima i opštinama i važno je za one koji odlučuju gde će živeti, gde će se školovati i gde će raditi. Demografski trendovi stanovništva, aktivnosti u slobodno vreme, mobilnost i tehnološke inovacije su u stalnom kretanju, ali ovi faktori značajno oblikuju sigurnost i bezbednost različitih grupa stanovništva sa njihovim specifičnim potrebama. Sistematsko upravljanje rizicima igra suštinsku ulogu u postizanju visokog nivoa sigurnosti i bezbednosti u gradovima i zajednicama, a na taj način i obezbeđivanju dobrog kvaliteta života.
Koncept pametnog grada, kao izrazito pozitivan trend i sveobuhvatan pristup upravljanju i razvoju grada, podrazumeva korišćenje različitih vrsta elektronskih metoda za prikupljanje podataka, kao i IoT tehnologija. Pametne tehnologije se uvode u urbanu infrastrukturu, kako bi se pojednostavilo upravljanje internim urbanim procesima i osigurala udobnost i sigurnost za same građane. Upotreba pametnih tehnologija usmerena je na optimizaciju aspekata gradskog života, kao što su funkcionisanje transportnog sistema, hitnih službi, upravljanje parking površinama, ušteda korišćenih resursa, pojednostavljivanje sistema plaćanja komunalnih računa, unapređenje bezbednosti građana i mnoge druge. Urbana područja se stalno suočavaju sa izazovom obezbeđivanja efikasnih bezbednosnih mera, kako bi se osigurala bezbednost stanovnika, preduzeća i kritične infrastrukture. Poslednjih godina napredak u tehnologiji veštačke inteligencije i geolokacije izvršilo je revoluciju u sistemu urbanog nadzora, povećavajući njihovu efikasnost u otkrivanju i reagovanju na potencijalne bezbednosne pretnje. Sa sposobnošću da otkrije, reaguje i spreči potencijalne pretnje, ova tehnologija igra vitalnu ulogu u obezbeđivanju javne bezbednosti u digitalnom dobu. S tim u vezi, postoje i velika očekivanja od veštačke inteligencije u urbanom kontekstu, jer ona može da pruži brojna rešenja u različitim oblastima, od poboljšanog urbanog upravljanja i podrške donošenju odluka, do omogućavanja novih ili unapređenih usluga za građane i stvaranja novih ekonomskih mogućnosti. S druge strane, postoje i brojni rizici primene veštačke inteligencije u urbanom razvoju, kojima se može ugroziti socio-ekonomska i teritorijalna kohezija.
Takođe, planiranje i dizajn grada imaju svoju ulogu u jačanju društvenih odnosa među ljudima i njihovog osećaja sigurnosti i bezbednosti i smanjenju potencijalnih mogućnosti za kriminal ili druge devijantne pojave i fenomene. Primetno je da su neki gradovi i urbana područja bezbednija od drugih, da je kriminal negde skoncentrisaniji, a u nekima nije, jer u dizajn nekih područja lakše prodiru autsajderi ili ljudi sa margina, a postoje i negativni prostori (prostori koji obeshrabruju društvenu interakciju) koji podstiču kriminal i slabost prirodne kontrole. Prisutna su u velikoj meri i neplanska, nelegalna i neformalna naselja sa svim svojim specifičnostima i problemima koje nose.
Urbanisti i dizajneri suočavaju se sa velikim izazovima prilikom projektovanja novog grada ili urbanog područja, od kojih je najvažniji bezbednosni izazov, kako obezbediti bezbednost za urbana područja. Elementi koji su naročito važni za postizanje sigurnih i bezbednih gradova, svakako su: pametno upravljanje i upravljanje kao takvo, pravilno urbanističko planiranje i dizajn, prisustvo kompetentnih bezbednosnih snaga i obezbeđivanje tj. primena savremenih tehnologija. Ono što u literaturi najviše nedostaje, to su naučna znanja o faktorima planiranja i projektovanja u gradovima koji pružaju osećaj sigurnosti i bezbednosti, te u tom slučaju ovakve naučne konferencije treba da budu prilika u kojoj će se rezultati pokrenutih istraživanja prikazati i podeliti upravo na takvim mestima i testirati njihova upotrebljivost i značaj.
Kao i ranijih godina, konferenciju podržava Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije.